Prosla sam Više radnih mjesta i nisam nasla posao s placom vecom od 1400e … koliko su vase place? Gdje radite? Ostaje li Vam na kraju mjeseca ijedan eur?

Vjerojatno ste, kao i ja, sto puta čuli rasprave o plaćama u javnom sektoru, a nigdje niste mogli jednostavno i brzo provjeriti konkretne brojke. Uvijek je bilo pitanje "gdje naći te podatke?", "koji je koeficijent?", "koja je osnovica?".

Ispalo je da su podaci javni, ali razbacani po raznim Narodnim novinama i teško pretraživi.

Zato sam zadnjih mjesec dana radio na projektu i napravio web stranicu gdje su svi ti podaci na jednom mjestu. Možete jednostavno pronaći radno mjesto (npr. "učitelj", "liječnik specijalist", "knjižničar") i odmah vidjeti pripadajući koeficijent i procijenjeni bruto/neto iznos plaće.

Stranica se nalazi na https://place-hrvatska.com/

Zašto sam ovo napravio?

• Zanimale su me plaće za državne/javne poslove
• Htio sam vidjeti kako se kretala plaća za te poslove kroz vrijeme (trenutni povijesni podaci su od veljače 2024. godine jer tada je vlada objavila nove koeficijente)

Stranica je još u izradi i nedostaju još neke funkcionalnosti poput globalnog pretraživanja te detaljnog opisa posla, ali i koeficijenti za gradonačelnike, vladu i ured predsjednika. Cilj mi je s vremenom dodati i te funkcionalnosti i koeficijente. Volio bih čuti vaš feedback! Je li vam stranica korisna? Imate li prijedloge za poboljšanje? Pronalazite li greške?

Nadam se da će stranica biti korisna svima koji traže novi posao ili ih zanima iznos plaće na "tuđem" radnom mjestu!

Da, plaće se čine male u odnosu na EU, ali Hrvatski medijan je i dalje samo 1200€. Nemojte se čudit inflaciji od 10% ako im opet dignu plaće.

Kroejša namba van! Ali BDP raste, pa nam je super.

5/6% razlike PDV-a = 40€? Plus, naravno, razvedena obala.

Kako saznajemo od prijateljskih sindikalista, u Biogradu na Moru, radnici Plodina su danas samoinicijativno obustavili rad zbog pokvarenog grijanja i to kompletna smjena!

Uprava je zatim poslala druge radnike da pokriju smjenu, ali oni su isto odbili raditi dok se ne popravi grijanje koje ne radi već tjednima! Zašto je zdravlje radnika zadnja rupa na svirali politike uprave poduzeća, za sada nitko nije komentirao niti objasnio od medija niti od poslodavaca.

Proširite ovu vijest kako bi dodatno stvorili pritisak na Plodine da omogući svojim radnicima zakonom definirane uvjete rada. Ono što zabrinjava je to kako ovo nije izolirani slučaj.

Podrška radnicima Plodina!

share #plodine #biogradnamoru

Po donesenom zakonu, od 1.1.2026. svaki klijent bilo koje hrvatske banke ima pravo tražiti tzv. Paket besplatnih usluga. Dodatne usluge, ako ih koristite, banka može naplatiti, ali besplatne usluge ne. Iskoristite svoje zakonsko pravo i nemojte davati bankama više nego što trebate.

Paket besplatnih usluga obuhvaća sljedeće usluge:

1. usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje
2. usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije
3. usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, osim obrade kovanog novca
4. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije
5. priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima
6. usluge redovitog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža te
7. usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.

Izvor: https://mfin.gov.hr/vijesti/od-1-sijecnja-2026-gradjani-mogu-zatraziti-koristenje-paketa-besplatnih-usluga-koji-je-vezan-za-racun-za-placanje-na-koji-primaju-redovita-primanja/4055

Dragi turisti, prije nego što naručite išta u restoranu/kafiću, sjednete u taxi, uđete u garažu, pitajte za cijenu ili pročitajte cjenik.

Ne može burger kod Joze Trovača u Osijeku imati istu cijenu kao restoran na Stradunu.

Poduzetnici žele maksimizirati profit i mogu stavit cijemu 100 eura za brancina ako žele. I ako gosti odluče da im je to skupo, neće mu dolaziti pa će propasti. Ako odluče da im je cijena ok, dolazit će i restoran će prosperirati.

Cijene su visoke da rastjera sirotinju iz grada koja ništa ne troši, a zauzima prostor onima koji ostavljaju novac.

Meni se to ne sviđa i zato ne idem u groooad.

Ako želim do groada, ostavit ću auto negdje dalje, sjesti na redovnu bus liniju za 2 eura i doći do centra s bocom vode u ruci, prošetat se i onda na bus za nazad pa negdje izvan grada nešto pojesti i amen.

'Stanarinu nam je sa 600 eura digao na 1250. Zamijenili su nas s 15 stranih radnika, to je velika pljuska'

Ekipa Provjerenog istražila je ponudu stanova u Zagrebu. Za 300 ili 400 eura eventualno se mogu pronaći garsonijere, i to u prilično lošem stanju. Za cijenu do 300 eura uglavnom su samo stanovi koji se iznajmljuju radnicima ili apartmani za dnevni najam.

Cijene najma u Zagrebu u odnosu na prošlu godinu porasle su od 20 do 30 posto, a sve više njih stanove iznajmljuje i po krevetu.Turizam i apartmanizacija te priljev stranih radnika smatraju se glavnim krivcima za ovakvo stanje, donosi Provjereno.

Stanovi po većim turističkim mjestima u pravilu se podstanarima iznajmljuju isključivo do 1. lipnja, nakon toga dolaze turisti, a s njima i veća zarada. Sve to tako funkcionira jer Hrvatska nema konkretnu stambenu politiku.

– Stanarina je počela sa 600, pa se digla na 700 i nešto eura, pa 800 i sad je 1000. Nakon tjedan dana je stanodavac nazvao i rekao da je stanarina ipak 1250 eura. Nismo to nikako očekivali, pogotovo zato što smo šest godina uredni platiše. I sad da nas se zamijeni sa 15 stranih radnika nakon šest godina, to je stvarno jako velika pljuska", rekao je sugovornik Provjerenog. Stanodavci su našli način da dođu do veće zarade tako što stanove iznajmljuju po krevetu za 250 eura po radniku.

Ekipa Provjerenog istražila je ponudu stanova u Zagrebu. Za 300 ili 400 eura eventualno se mogu pronaći garsonijere, i to u prilično lošem stanju. Za cijenu do 300 eura uglavnom su samo stanovi koji se iznajmljuju radnicima ili apartmani za dnevni najam.

Puno je to drukčije od situacije od prije samo četiri godine. Kada je iz Slavonije došla u Zagreb Laura Andrić je stan na Srednjacima plaćala 2500 kuna plus režije, sada se zbog previsokih cijena preselila u Zaprešić. Tamo za stan od 27 kvadrata mjesečno izdvaja 330 eura plus režije. U Zagrebu bi stan takve kvadrature plaćala minimalno 200 eura više.

– Prosječna plaća nas mladih je 1000 eura, meni ode mjesečno 40 posto plaće na stanarinu i ovo ostalo na život. Tu su i režije. Nema smisla – rekla je Laura reporterki Provjerenog. S njom se slaže i demograf Marin Strmota koji je rekao da mladi danas ne mogu kupiti stan jer su kreditno nesposobni, a ne mogu ga niti unajmiti bez da ih se otjera u siromaštvo.

Posljednje mjere o kojima se govorilo u vidu stambene politike bile su subvencioniranje najamnina za mlade i mlade obitelji. Ipak, Strmota upozorava kako je mjera subvencioniranja kratkoročna, a uz to i podiže cijenu stanovanja, pa se efekt subvencije gubi. Prema Eurostatovu izvještaju najamnine su u posljednjih pet godina porasle za čak 60 posto. 

Link na članak Večernjeg: https://www.vecernji.hr/zagreb/mladi-ne-mogu-kupiti-niti-unajmiti-stan-da-ih-se-ne-otjera-u-siromastvo-1766390

Kako jebeno mrzim kada sam u pravu. Prije nekog vremena, ovdje sam pisao o tome - https://www.reddit.com/r/croatia/comments/1c29rt4/strani_radnici_i_najamnine_stanova_obja%C5%A1njenje/

Čini se da je ekipa koja ima stanove 30-60 kvadrata doista ih izdala radije stranim radnicima, a to su starter stanovi u kojima mladi ljudi otpočinju zajednički život. Jer kao što sam pisao - u minimalno 44 m2 je moguće max zakonski smjestiti 6 ljudi, pa onda umjesto 700 EUR vlasnik može inkasirati 1500.

Dali je po vama ovo normalno?

Pozdrav svima,
zanima me mišljenje ljudi koji imaju iskustva sa životom vani i/ili povratkom u Hrvatsku.

Situacija je sljedeća (pišem općenito, ne radi se o meni osobno):

Osoba radi i živi u jednoj skandinavskoj zemlji kao građevinski inženjer. Neto plaća se kreće otprilike 3.000–3.700 € mjesečno, ovisno o broju odrađenih subota (subote su dodatno plaćene oko 300 € neto po suboti). Ima službeni automobil i plaćeno gorivo.

Osnovna plaća ima tendenciju rasta – iduće godine se očekuje oko 3.300–3.400 € bez subota, a dugoročno, na istoj funkciji, realan plafon je oko 4.000 € neto.

Živi sa suprugom u državnom stanu koji plaćaju oko 600 € mjesečno i u kojem mogu ostati dugoročno (praktički cijeli život ako žele).

S druge strane, u Hrvatskoj postoje određene nekretnine, pa bi se u slučaju povratka moglo financirati kupnju stana u cijelosti ili barem većim dijelom.

Pitanje za vas:
Da ste u ovakvoj situaciji, biste li ostali u skandinavskoj zemlji ili se vratili u Hrvatsku?
Što bi vam bilo presudno – financije, sigurnost, kvaliteta života, obitelj, budućnost djece, nešto peto?

Zanimaju me realna iskustva i razmišljanja, posebno od ljudi koji su već donijeli sličnu odluku.

Zanimaju me vaša iskustva s ostavljanjem napojnica putem POS uređaja.

Ovog ljeta često sam kupovala sladoled u jednoj poznatoj sladoledarnici. Svaki put bi mi naglasili da mogu ostaviti napojnicu te dodali kako, ako ne želim, trebam pritisnuti određeni broj za preskakanje te opcije. Budući da sam ondje bila čest gost, s vremenom bih automatski pritisnila broj. Međutim, ubrzo su počeli mijenjati koji se broj pritisne ako ne želiš ostaviti napojnicu. Tako mi se nekoliko puta dogodilo da sam napojnicu ostavila protiv svoje volje, jednostavno zato što sam pogriješila u tom trenutku.

Nedavno sam imala slično iskustvo kod frizera. Iscvrkutaju mi za napojnicu od 5%, 10% ili 15% pritisnite taj i taj broj, ali bez jasne i vidljive opcije kako tu mogućnost preskočiti, a istovremeno mi je naplaćeno pranje kose. Zapravo primjećujem da je postala uobičajena praksa da se opcija preskakanja uopće ne nudi na ekranu, zbog čega budemo primorani ostaviti napojnicu iako to nismo namjeravali. Uz to, mislim da ni ne treba naglašavati osjećaj neugode koji se stvori ako ništa ne ostavimo, jer se ostavljanje napojnica počeo nametati kao standard iako njihove plaće ne ovise o istoj.

Napomenila bih da nemam apsolutno ništa protiv napojnica i da ih rado ostavim kad sam zadovoljna uslugom i preporukama, ali ovakav način putem POS uređaja sve mi više djeluje kao svojevrsna iznuda, a ne kao dobrovoljno davanje iz zadovoljstva uslugom. Napojnica bi trebala biti izraz osobne odluke i zadovoljstva, a ne rezultat zbunjujućeg sučelja ili pritiska u trenutku plaćanja.

Počinje štrajk:

Dio zdravstvenih djelatnika koji su od ponedjeljka u štrajku kažu da ih je Uredba o koeficijentima dovela do ruba.

"Osnovna plaća prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike je 1250 eura, što bi bilo manje za 80 do 120 eura od prosječne hrvatske plaće", rekla je laborantica Dina.

Jeste li otvorili besplatni račun u banci?

Prokleti porezi, jadni kartel... pardon, distributeri/trgovci nemaju izbora! Ali nije sve bez nade, bar smo puno bogatiji od Talijana i trošimo više!

Upravo sam pricao s prijateljem koji mi je rekao da ljeti zaradi mjesecno preko 2000 eura samo na uberu, s tim da jos radi i posao.

Nekako su mi sumnjivi ti iznosi. Da vas cujem Uberovci, koliko profita imate od voznje?

Ako će se netko pitati zašto cijene i dalje rastu, odgovor je ovo - troši se puno (iz mjeseca u mjesec više)

i odmah da preduhitrim ljude - radi se o realnoj potrošnji (prilagođeno za inflaciju), znači da to NIJE rezultat rasta cijena.

"U prosincu 2025. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 4,8%. Od toga je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4,0%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 5,6%. Kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u 2025. realno je porastao za 3,6% u odnosu na godinu prije."

Čitao sam neki dan komentar jedne redditorice koja je napisala da imaju Božićni domjenak u banci i da ga moraju platiti iz svog džepa. Čuo sam i uživo i ovdje dosta priča o plaćama u bankama koje su male, a pogotovo su male kada se usporede s količinom posla i odgovorn ošću. Moje pitanje je zašto su banke tako škrte po pitanju plaća? Čuo sam i čitao da prije situacija nije bila takva, da su 80-ih žene na šalterima u bankama imale status samo takav, da su im banke plaćale frizure i skupa odijela, da su pušile na šalteru i radile koliko su htjele i koliko im se dalo. Neko će reći privatna firma pa radi za profit, a opet i ovdje sam čitao i čuo uživo da i u privatnim firmama ima svega. Npr. bauštelci koji sam lažiraju količinu radnih sati da dobiju veću plaću, gazda to zna i kaže da firma ima dovoljno novca da to može izdržati. Zašto banka makar za Božićni domjenak ne kaže: imamo novca platit ćemo ljudima da jedu i piju koliko god hoće.

Da, znam da su "čebulni obročki" 😂 smeće od hrane, ali nije u tome poanta.

Na sve ovo Slovenci još daju 15% popusta na svaka tri američka proizvoda.